Komorbiditet i višestruka oštećenja: kako se uzimaju u obzir pri vještačenju

Ukratko: Ako uz glavno oštećenje postoje i druge (pridružene) teškoće koje Lista II posebno ne definira, a utječu na funkcioniranje, one se moraju uzeti u obzir pri određivanju ukupnog stupnja. U više kategorija postojanje dodatne teškoće izravno podiže razinu potpore (a time i iznos) prema članku 13. Zakona o inkluzivnom dodatku. Zato je važno dokumentirati sve teškoće, a ne samo glavnu dijagnozu.

Što je komorbiditet u kontekstu vještačenja

Komorbiditet znači postojanje više oštećenja ili teškoća istodobno. U vještačenju za inkluzivni dodatak bitno je da se uz glavno oštećenje uzmu u obzir i pridružene teškoće koje utječu na funkcioniranje, čak i kad ih Lista II ne navodi kao zasebnu kategoriju. Cilj je da ukupni stupanj odražava stvarnu razinu potrebne podrške, a ne samo jedno oštećenje.

Pravilo: dodatne teškoće se moraju uzeti u obzir

Lista II izričito traži da se dodatne teškoće uzmu u obzir pri donošenju ukupnog stupnja. To je posebno naglašeno kod intelektualnih teškoća, gdje se uz oštećenje bilo kojeg stupnja prisutne ostale teškoće koje Lista ne definira moraju uvažiti pri donošenju ukupnog stupnja. Isto načelo vrijedi i kod drugih vrsta — pridružene teškoće na planu ponašanja, mentalnog ili općeg zdravlja moraju biti vrednovane.

Kako dodatna teškoća podiže razinu

U mnogim kategorijama članak 13. Zakona razlikuje isti stupanj „s dodatnom“ i „bez dodatne“ teškoće, pri čemu dodatna teškoća vodi u višu razinu. Nekoliko primjera:

ProfilBez dodatneS dodatnom teškoćom
Autizam, odrasla osoba, IV. stupanj2. razina1. razina
Autizam, dijete, III. stupanj3. razina2. razina
Psihička bolest, odrasla osoba, IV. stupanj2. razina1. razina
Intelektualne teškoće, II. stupanj5. razina4. razina
Oštećenje vida/sluha, dijete, IV. stupanj2. razina1. razina
Tjelesno, dijete 7–18 g., III. st. (Barthel 36–60)3. razina1. razina

Cjelovit pregled svih profila po vrstama nalazi se u članku od stupnja oštećenja do razine dodatka.

Kako dokumentirati pridružene teškoće

Da bi dodatna teškoća bila uzeta u obzir, mora biti dokumentirana. Uz nalaze za glavno oštećenje priložite i nalaze nadležnih specijalista za pridružene teškoće, s opisom kliničkog i funkcionalnog statusa. Pregled nalaza po vrsti nalazi se u članku dokumentacija po vrsti oštećenja, a nedostajuće nalaze možete dostaviti naknadno.

Što ako komorbiditet nije uzet u obzir

Izostavljanje pridruženih teškoća čest je razlog za niži stupanj ili razinu od opravdane. Zato u nalazu i mišljenju provjerite jesu li sve teškoće navedene. Ako nisu, a dokumentirane su, to može biti razlog za žalbu na rješenje.

Često postavljana pitanja

Moraju li se dodatne teškoće uzeti u obzir?

Da. Pridružene teškoće koje utječu na funkcioniranje moraju se uzeti u obzir pri određivanju ukupnog stupnja, čak i kad ih Lista ne definira kao zasebnu kategoriju.

Podiže li dodatna teškoća uvijek razinu?

Ne uvijek, ali u mnogim kategorijama da — članak 13. za isti stupanj „s dodatnom“ teškoćom predviđa višu razinu nego „bez dodatne“.

Kako dokazati pridruženu teškoću?

Nalazom nadležnog specijalista s opisom kliničkog i funkcionalnog statusa, priloženim uz dokumentaciju za glavno oštećenje.

Što ako komorbiditet nije uvažen u rješenju?

Ako je teškoća dokumentirana, a nije uzeta u obzir, to može biti razlog za žalbu na rješenje.

Vrijedi li to i za djecu?

Da. Kod djece dodatna teškoća (npr. III. ili IV. stupnja uz tjelesno oštećenje) također može podići razinu.

Vidi i Lista II: kako se čita te kako čitati nalaz i mišljenje.

Napomena: ovo su opće informacije, a ne pravni savjet. Vrednovanje pridruženih teškoća ovisi o pojedinačnoj dokumentaciji i ocjeni vještaka. Propisi se mogu mijenjati; za svoj slučaj obratite se nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad ili zatražite besplatnu pravnu pomoć.

Izvori: Uredba o metodologijama vještačenja (NN 96/23), Prilog V. (Lista II) — napomene o dodatnim teškoćama; Zakon o inkluzivnom dodatku, čl. 13.; zakon.hr; gov.hr.

Povezano