Poremećaj glasa, jezika i govora: vještačenje, stupnjevi i dokumentacija
Kako se određuje stupanj
Stupanj se određuje prema razumljivosti govora i uvjetima u kojima je komunikacija moguća. Procjenjuje se razumiju li osobu i nepoznate osobe, je li potrebna potpomognuta komunikacija te koliko je izražen poremećaj glasa.
| Stupanj | Funkcionalno stanje (sažeto) |
|---|---|
| I. | Govor uglavnom razumljiv nepoznatim osobama u većini svakodnevnih situacija; prisutan poremećaj glasa |
| II. | Komunikacija moguća u povoljnim uvjetima; u većini situacija razumiju samo poznate osobe; umjeren poremećaj glasa |
| III. | Govor nerazumljiv nepoznatim osobama u većini situacija, čak i u povoljnim uvjetima; teži poremećaj glasa |
| IV. | Glasovno-govorna komunikacija se ne može ostvariti; koristi se potpomognuta komunikacija; govor ostvariv samo u najpovoljnijim uvjetima i nije u potpunosti razumljiv |
Kada se govor procjenjuje pod drugom vrstom
Poremećaj glasa, jezika i govora procjenjuje se prema uzroku (etiologiji) oštećenja, pa ne uvijek kao zasebna vrsta. Kod afazija, disfazija i dizartrija procjenjuje se pod tjelesnim ili osjetilnim oštećenjem, ovisno o mjestu moždane lezije. Kod poremećaja iz autističnog spektra logoped procjenjuje jezik, govor i komunikaciju unutar te vrste, a kod oštećenja sluha pod oštećenjem sluha — u tim slučajevima ne vrednuje se zasebno. Kao samostalna vrsta procjenjuje se kada je poremećaj govora primarni.
Kako se stupanj pretvara u razinu i iznos
Kod poremećaja glasa, jezika i govora razinu određuje stupanj, prema članku 13. Zakona o inkluzivnom dodatku.
| Stupanj | Razina potpore |
|---|---|
| IV. stupanj | 3. razina (360 %) |
| III. stupanj | 4. razina (135 %) |
| II. stupanj | 5. razina (115 %) |
Cjelovita logika je u članku od stupnja oštećenja do razine dodatka, iznosi u članku iznosi inkluzivnog dodatka. Za odrasle s 3. razinom potreban je status osobe s invaliditetom (tko ima pravo).
Koju dokumentaciju priložiti
Temelj je nalaz logopeda s opisom funkcionalnog statusa u komunikaciji, uz nalaz ORL-a i neurologa. Za djecu se prilažu i nalaz neuropedijatra i psihologa.
- Nalaz logopeda s opisom funkcionalnog statusa u komunikaciji (procjena funkcionalnih teškoća).
- Nalaz specijalista ORL s nalazom oštećenja govora i funkcionalnim statusom.
- Nalaz neurologa s neurološkim statusom i nalazom oštećenja govora.
- Za djecu: nalaz neuropedijatra i nalaz psihologa (radi usporedbe s općim intelektualnim funkcioniranjem).
Više u članku dokumentacija po vrsti oštećenja; nedostajuće nalaze možete dostaviti naknadno.
Često postavljana pitanja
Procjenjuje li se govor uvijek kao zasebna vrsta?
Ne. Ovisno o uzroku, govor se procjenjuje pod tjelesnim ili osjetilnim oštećenjem (afazije, disfazije, dizartrije), pod autizmom ili pod oštećenjem sluha. Kao samostalna vrsta vrednuje se kada je poremećaj govora primarni.
Tko daje temeljni nalaz?
Logoped, s opisom funkcionalnog statusa u komunikaciji, uz nalaz ORL-a i neurologa; za djecu i neuropedijatar i psiholog.
Koja je razina za pojedini stupanj?
IV. stupanj vodi u 3. razinu, III. u 4., a II. u 5. razinu.
Trebam li status osobe s invaliditetom?
Za 3. razinu odrasla osoba da; za djecu se status ne traži.
Vidi i Lista II: kako se čita te tijek vještačenja.
Izvori: Uredba o metodologijama vještačenja (NN 96/23), Prilog V. (Lista II) — poremećaj glasa, jezika i govora; Zakon o inkluzivnom dodatku, čl. 9.–13.; zakon.hr; gov.hr.