Koju medicinsku dokumentaciju prikupiti po vrsti oštećenja
Opće pravilo: nalaz mora opisivati funkcionalni status
Najvažnije pravilo vrijedi za sve vrste oštećenja: nalaz mora opisivati funkcionalno stanje, a ne samo dijagnozu. Vještačenje se u pravilu provodi uvidom u dokumentaciju, bez pregleda, pa vijeće vještaka može utvrditi samo ono što iz nalaza jasno proizlazi. Nalazi trebaju biti recentni i potpuni te sadržavati i klinički i funkcionalni status (kako oštećenje utječe na svakodnevni život). Opći popis za sam zahtjev opisan je u članku koju dokumentaciju priložiti uz zahtjev; ovaj članak razrađuje medicinsku dokumentaciju za vještačenje, po vrsti oštećenja.
Pregled po vrsti oštećenja
Sljedeća tablica sažima ključne nalaze i specijaliste po vrsti oštećenja prema Listi II (Prilog V. Uredbe NN 96/23). Detalji slijede ispod tablice.
| Vrsta oštećenja | Ključni nalazi i specijalisti |
|---|---|
| Tjelesno | Fizijatar, ortoped, neurolog; Barthelov indeks; klinički i funkcionalni status |
| Kronične, genetske i rijetke bolesti | Nadležni specijalist prema vrsti bolesti; za djecu pedijatar / specijalist školske medicine |
| Oštećenje vida | Oftalmolog (oštrina vida + oftalmološki i funkcionalni status); edukacijski rehabilitator |
| Oštećenje sluha | ORL-audiolog (nalaz oštećenja sluha + funkcionalni status); logoped |
| Gluhosljepoća | ORL-audiolog, oftalmolog i edukacijski rehabilitator za gluhoslijepe osobe |
| Glas, jezik i govor | Logoped, ORL, neurolog; za djecu neuropedijatar i psiholog |
| Intelektualne teškoće | Psihološka obrada (razina funkcioniranja), edukacijski rehabilitator; psihijatar (odrasli), neuropedijatar (djeca) |
| Autizam | Psihijatar / dječji i adolescentni psihijatar, psihološka obrada, mišljenje socijalnog radnika |
| Psihičke bolesti | Psihijatar (klinički i funkcionalni status), psihološka obrada, mišljenje socijalnog radnika |
| Razvojne teškoće (djeca) | Neuropedijatar, edukacijski rehabilitator, psiholog — tim stručnjaka |
Tjelesno oštećenje
Za tjelesno oštećenje prilažu se nalazi specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, ortopedije i neurologije te Barthelov indeks. Barthelov indeks razdvaja stupnjeve i razine unutar tjelesnog oštećenja, pa je gotovo uvijek nužan (ne prilaže se kod oštećenja vida i sluha). Nalazi trebaju opisati pokretljivost, funkciju ruku i šaka, kralježnicu te potrebu za pomoći druge osobe. Detaljno u članku tjelesno oštećenje kod odraslih i o Barthelovu indeksu.
Kronične, genetske i rijetke bolesti
Ovdje su mjerodavni nalazi specijalista prema vrsti bolesti, uz klinički i funkcionalni status. Za djecu prilaže se nalaz specijalista pedijatrije ili školske medicine te ostalih specijalista prema potrebi. Kod stanja s potpunom ovisnošću o pomoći druge osobe potrebno je taksativno navesti medicinsko-tehničke zahvate (vidi niže). Detaljno u članku kronične, genetske i rijetke bolesti.
Oštećenje vida
Za vid je ključan nalaz oftalmologa s navedenom oštrinom vida te oftalmološkim i funkcionalnim statusom. Uz njega se prilaže nalaz edukacijskog rehabilitatora s opisom funkcioniranja (kretanje u poznatim i nepoznatim prostorima, svakodnevno funkcioniranje, socijalne vještine), a za djecu i nalaz psihologa. Barthelov indeks se ne prilaže. Detaljno u članku oštećenje vida.
Oštećenje sluha
Za sluh je mjerodavan nalaz specijalista ORL-audiologa s navedenim nalazom oštećenja sluha i funkcionalnim statusom, uz nalaz logopeda s opisom funkcionalnog statusa u komunikaciji. Kod djece se naglašava potreba za komunikacijskom podrškom. Detaljno u članku oštećenje sluha.
Gluhosljepoća
Gluhosljepoća je zasebna vrsta i traži kombinaciju nalaza: ORL-audiologa, oftalmologa te edukacijskog rehabilitatora za gluhoslijepe osobe s opisom funkcioniranja. Detaljno u članku gluhosljepoća.
Glas, jezik i govor
Za poremećaj glasa, jezika i govora prilaže se nalaz logopeda s opisom funkcionalnog statusa u komunikaciji, nalaz ORL-a i neurologa s nalazom oštećenja govora i funkcionalnim statusom, a za djecu i nalaz neuropedijatra i psihologa. Detaljno u članku glas, jezik i govor.
Intelektualne teškoće
Ovdje je temelj nalaz psihološke obrade s opisom intelektualnih teškoća i razinom intelektualnog funkcioniranja, uz nalaz edukacijskog rehabilitatora s opisom funkcioniranja. Za djecu se prilaže nalaz neuropedijatra, a za odrasle nalaz specijalista psihijatrije s kliničkim i funkcionalnim statusom. Detaljno u članku intelektualne teškoće.
Autizam i psihičke bolesti
Za poremećaje iz autističnog spektra i psihičke bolesti prilaže se nalaz psihijatra (za djecu dječjeg i adolescentnog psihijatra) s kliničkim i funkcionalnim statusom, nalaz psihološke obrade te mišljenje nadležnog socijalnog radnika koje sadrži socijalnu anamnezu, prema potrebi radnu anamnezu i nalaz terenskog izvida. Detaljno u člancima autizam i psihičke bolesti.
Razvojne teškoće kod djece
Za razvojne teškoće koje Lista posebno ne definira prilažu se nalazi tima stručnjaka — neuropedijatra, edukacijskog rehabilitatora i psihologa — s opisom razvojnog odstupanja i potrebne habilitacije. Detaljno u članku razvojne teškoće.
Medicinsko-tehnički zahvati (točka 15.)
Kod osoba potpuno ovisnih o pomoći i njezi druge osobe nužno je taksativno navesti medicinsko-tehničke zahvate. To su postupci njege koje, prema preporuci liječnika, provodi roditelj ili skrbnik (npr. potpomaganje vitalnih funkcija); navode se u točki 15. nalaza i mišljenja kako ne bi bili izostavljeni. Izostavljanje tih podataka može sniziti utvrđeni stupanj.
Dodatne (pridružene) teškoće
Ako uz glavno oštećenje postoje i druge teškoće koje Lista posebno ne definira, a utječu na funkcioniranje, one se moraju uzeti u obzir pri određivanju ukupnog stupnja. Zato priložite i nalaze koji dokumentiraju pridružene teškoće — one često podižu razinu. Više u članku komorbiditet i višestruka oštećenja.
Naknadna dostava dokumentacije
Dokumentaciju koja vam u trenutku predaje nedostaje možete dostaviti i naknadno dok čekate rješenje. Korisno je uz dopunu poslati požurnicu ili upit ZOSI-ju. Kako to učiniti opisano je u članku naknadna dostava dokumentacije.
Često postavljana pitanja
Treba li svaki nalaz opisivati funkcionalni status?
Da. Vještačenje se provodi uvidom u dokumentaciju, pa nalaz mora opisati ne samo dijagnozu nego i kako oštećenje utječe na svakodnevni život (klinički i funkcionalni status).
Kada se prilaže Barthelov indeks?
Kod tjelesnog oštećenja, jer razdvaja stupnjeve i razine. Za oštećenje vida i sluha se ne prilaže.
Tko izrađuje mišljenje socijalnog radnika?
Nadležni socijalni radnik centra/ureda koji podnosi zahtjev; mišljenje sadrži socijalnu anamnezu, po potrebi radnu anamnezu i nalaz terenskog izvida (osobito kod autizma i psihičkih bolesti).
Što ako mi neki nalaz nedostaje pri predaji?
Zahtjev možete predati i dopuniti dokumentaciju naknadno dok čekate rješenje; korisno je priložiti požurnicu ili upit ZOSI-ju.
Mogu li pridružene teškoće povećati pravo?
Mogu. Dodatne teškoće koje utječu na funkcioniranje moraju se uzeti u obzir pri ukupnom stupnju i u više kategorija podižu razinu, pa ih je važno dokumentirati.
Vidi i Lista II: kako se čita te od stupnja oštećenja do razine dodatka.
Izvori: Uredba o metodologijama vještačenja (NN 96/23), Prilog V. (Lista II) — popisi medicinske dokumentacije po kategorijama; gov.hr; zakon.hr.