Poremećaji iz autističnog spektra: vještačenje, stupnjevi i dokumentacija
[kdp_article_meta
Kako se određuje stupanj
Stupanj se određuje prema količini i trajnosti podrške koju osoba treba, a procjenjuje se kroz socijalnu komunikaciju, ograničene interese i ponavljajuća ponašanja te funkcionalno ponašanje. Intelektualno funkcioniranje može biti u rasponu od graničnog do natprosječnog, pa stupanj ne ovisi samo o njemu.
| Stupanj | Razina podrške (sažeto) |
|---|---|
| I. | Uz primjerenu podršku moguće školovanje u redovnim uvjetima i rad u otvorenim ili zaštitnim uvjetima; koristi većinu javnih usluga uz podršku; smanjeni interes za socijalne interakcije |
| II. | Potrebna kontinuirana podrška (praćenje, usmjeravanje, vođenje) u većini aktivnosti; značajno zaostajanje u socio-emocionalnom razvoju i adaptivnim vještinama |
| III. | Značajan deficit verbalne i neverbalne komunikacije; potrebna kontinuirana podrška (djelomična fizička i verbalno usmjeravanje) te redovita podrška u svakodnevnim situacijama |
| IV. | Zbog težine i pridruženih teškoća potrebni zaštićeni uvjeti, visoko strukturirani pristup i vrlo visoka razina trajne podrške; intenzivan 24-satni nadzor |
Kako se stupanj pretvara u razinu i iznos
Kod autizma razinu određuju stupanj, dob i postojanje dodatne teškoće, prema članku 13. Zakona o inkluzivnom dodatku.
| Profil | Razina potpore |
|---|---|
| Dijete, IV. stupanj | 1. razina (600 %) |
| Odrasla osoba, IV. stupanj + dodatna teškoća | 1. razina (600 %) |
| Odrasla osoba, IV. stupanj bez dodatne | 2. razina (400 %) |
| Dijete, III. stupanj + dodatna teškoća | 2. razina (400 %) |
| III. stupanj bez dodatne (djeca i odrasli) | 3. razina (360 %) |
Cjelovita logika je u članku od stupnja oštećenja do razine dodatka, iznosi u članku iznosi inkluzivnog dodatka. Za odrasle s 1.–3. razinom potreban je status osobe s invaliditetom (tko ima pravo).
Koju dokumentaciju priložiti
Temelj je nalaz psihijatra s kliničkim i funkcionalnim statusom, uz psihološku obradu i mišljenje socijalnog radnika. Za djecu se prilažu i nalazi neuropedijatra i logopeda.
- Nalaz dr. med. specijalista psihijatrije (za djecu dječje i adolescentne psihijatrije) s kliničkim i funkcionalnim statusom.
- Nalaz psihološke obrade (ili neuropedijatra) s opisom funkcionalnih teškoća.
- Nalaz edukacijskog rehabilitatora s opisom funkcioniranja; za djecu nalaz neuropedijatra i logopeda.
- Mišljenje nadležnog socijalnog radnika sa socijalnom anamnezom, po potrebi radnom anamnezom i nalazom terenskog izvida.
Više u članku dokumentacija po vrsti oštećenja; nedostajuće nalaze možete dostaviti naknadno.
Govor i jezik kod autizma
Kod poremećaja iz autističnog spektra logoped procjenjuje jezik, govor i komunikaciju unutar ove vrste oštećenja, a ne kao zaseban poremećaj glasa, jezika i govora. To je važno jer se komunikacijske teškoće tada vrednuju u sklopu autizma, a ne odvojeno.
Dodatne (pridružene) teškoće
Dodatna teškoća kod autizma može podići razinu (npr. odrasla osoba s IV. stupnjem i dodatnom teškoćom ide u 1. umjesto 2. razine; dijete s III. stupnjem i dodatnom teškoćom u 2. umjesto 3.). Zato je važno dokumentirati pridružene teškoće na planu ponašanja te mentalnog ili općeg zdravlja — više u članku komorbiditet i višestruka oštećenja.
Često postavljana pitanja
Ovisi li stupanj o kvocijentu inteligencije?
Ne izravno. Intelektualno funkcioniranje može biti od graničnog do natprosječnog; stupanj se određuje prema razini potrebne podrške u socijalnoj komunikaciji i svakodnevnom životu.
Tko izrađuje mišljenje socijalnog radnika?
Nadležni socijalni radnik; mišljenje sadrži socijalnu anamnezu, po potrebi radnu anamnezu i nalaz terenskog izvida.
Procjenjuje li se govor zasebno?
Ne. Kod autizma logoped procjenjuje jezik, govor i komunikaciju unutar vrste „poremećaj iz autističnog spektra“.
Kako dodatna teškoća utječe na razinu?
U više slučajeva podiže razinu — npr. odrasla osoba s IV. stupnjem i dodatnom teškoćom ostvaruje 1. umjesto 2. razine.
Trebam li status osobe s invaliditetom?
Za 1.–3. razinu odrasla osoba da; za djecu se status ne traži.
Vidi i Lista II: kako se čita te tijek vještačenja.
Izvori: Uredba o metodologijama vještačenja (NN 96/23), Prilog V. (Lista II) — poremećaji iz autističnog spektra; Zakon o inkluzivnom dodatku, čl. 9.–13.; zakon.hr; gov.hr.